Pitaj nekoga zašto špil ima 52 karte i verovatno ćeš čuti da je to prerušeni kalendar. To je jedna od najčešće deljenih priča o kartama, a brojevi se zaista lepo poklapaju. Ono što niko nije pronašao jeste dokaz da su to tvorci špila tako zamislili. Evo priče, računa iza nje i onoga što je o istoriji karata zaista zapisano.
Legenda o kalendaru
Priča ide ovako: 52 karte za 52 nedelje u godini, četiri znaka za četiri godišnja doba i 13 karata u svakom znaku za 13 nedelja jednog kvartala. Neke verzije dodaju da 12 slika (žandari, dame i kraljevi) predstavlja 12 meseci.
karte u špilu, 52 nedelje u godini
znaka, 4 godišnja doba
karata po znaku, 13 nedelja u kvartalu
Račun je tačan
Računaj keca kao 1, brojeve po vrednosti, žandara kao 11, damu kao 12 i kralja kao 13. Jedan znak daje 91, a četiri znaka 364. Dodaj jednog džokera i dobiješ 365 dana; drugi džoker daje prestupnu godinu. Može da se proveri olovkom: 1 + 2 + … + 13 = 91, a 4 × 91 = 364.
Zašto je onda to legenda? Zato što je istorija ne potvrđuje. Prvi špilovi u Evropi nisu imali 52 karte u četiri znaka po 13, a džoker se pojavio vekovima nakon što se špil od 52 karte ustalio (vidi ispod). Lepu slučajnost lako je naći u bilo kom skupu brojeva; za plan je potreban dokaz, a on nije pronađen.
Šta istorija zaista kaže
- Karte su u Evropu stigle sedamdesetih godina 14. veka. Zapisi iz Italije, Španije i Švajcarske pominju ih od kraja 1370-ih. Ti špilovi su imali latinske znakove (pehare, novčiće, mačeve i štapove), koji se i danas vide na italijanskim i španskim kartama, pa i na našim tršćanskim.
- Francuski znakovi došli su vek kasnije. Oko 1480. francuski majstori počeli su da štampaju pik, herc, karo i tref u običnoj crvenoj i crnoj boji. Jednostavni oblici u dve boje bili su jeftini za štampu, pa se francuski špil brzo proširio.
- Džoker je američki izum. Dodat je u Sjedinjenim Državama u drugoj polovini 19. veka, kao dodatni adut za igru Euchre, dugo posle špila od 52 karte. Zato deo priče o „dva džokera za prestupnu godinu" nije mogao biti planiran.
- I kraći špilovi su stari. Mnoge igre izbacuju niske karte. Špil od 32 karte, od sedmice do keca u četiri znaka, klasičan je špil za piket i belot, a njime se igra i Meksiko.
Znakovi i srednjovekovno društvo
Još jedno popularno objašnjenje kaže da četiri znaka predstavljaju četiri staleža srednjovekovnog društva. To je zgodan način da ih zapamtiš, ali je, kao i kalendar, kasnije tumačenje, a ne nešto što su majstori karata zapisali.
Pik
Vojska i plemstvo: vrh koplja.
Herc
Crkva i sveštenstvo.
Karo
Trgovci i bogatstvo.
Tref
Seljaci: list deteline.
Isto važi i za ideju da crveni znakovi znače dan, a crni noć. To je moderno tumačenje jednog štamparskog izbora: dve boje bile su jednostavno jeftinije od mnogo boja.
Brojevi kojima možeš da veruješ
Nekim činjenicama o špilu ne treba legenda, samo račun:
Za još brojeva sa stola Meksika, na primer koliko često talon donese keca ili kako se dele aduti koji ti nedostaju, pogledaj verovatnoće i statistiku.
A špil koji se meša na Mexico Club-u?
Meksiko se igra špilom od 32 karte, od sedmice do keca, isečenim iz istog francuskog špila od 52 karte. U Meksiku je kec najjača karta u svakom znaku, zatim kralj, dama, žandar, 10, 9, 8 i 7. Ako želiš da naučiš igru, počni od pravila ili rečnika.